nedjelja, 17. travnja 2011.

Pozicija Hrvatske prema "Izvješću o globalnoj konkurentnosti 2010.- 2011."

Ove godine Hrvatska je zauzela 77. poziciju na globalnoj ljestvici konkurentnosti što predstavlja nastavak negativnog trenda i pad za 5 mjesta u odnosu na prošlu godinu. Vodeću poziciju i ove godine zauzela je Švicarska a slijede ju Švedska, Singapur, SAD, Njemačka, Japan, Finska, Nizozemska, Danska i Kanada. Prema ovom istraživanju Hrvatska je na ljestvici pozicionirana lošije od svih novih zemalja članica EU te se po prvi puta nalazi u okruženju jugoistočne Europe.
Izvor: http://www.konkurentnost.hr/
Ovogodišnji rezultati Hrvatske ukazuju da je najveći pad zabilježen  u efikasnosti tržišta rada (113.) i roba (110.), razvijenosti financijskog tržišta (88.), te poslovne sofisticiranosti (92.). Zabrinjavajući su nalazi kvalitete institucija (86.) u kojoj posebno značajno mjesto zauzima efikasnost javne uprave i sudstva. Faktori koju su ocijenjeni kao jača strana Hrvatske su infrastruktura (41.), tehnološka spremnost (39.) te visoko obrazovanje (56.).



Nacionalno vijeće za konkurentnost prošle godine provelo je anketu u 98 hrvatskih poduzeća. Anketirani gospodarstvenici najproblematičnijim faktorima za poslovanje u Hrvatskoj ocijenili su:
  • nisku učinkovitost javne uprave
  • porezne stope
  • porezne regulative
  • korupciju
  • pristup financijskim izvorima
  • restriktivno radno zakonodavstvo
  • kriminal i prijevare.
Prema Nacionalnom vijeću za konkurentnost: Sve lošija konkurentna pozicija Hrvatske reflektira i dublje probleme koje možemo okarakterizirati kao opću društvenu upravljačku krizuUpravljačka kriza odnosi se prije svega na državu odnosno državne institucije, gdje se reflektira iz društva u cjelini.

Glavni problemi su prepoznati – sad nam je potreban fokus na provedbu konzistentnih i povezanih koraka koji će mijenjati:
  •        Javnu upravu, sudstvo, regulativu
  •        Inovativnost
  •         Poslovnu sofisticiranost
  •       Tržište rada i roba
  •        Financijsko tržište.
Provođenje strukturnih promjena, gospodarskog oporavaka i konkurentsko napredovanje traže zajedničko djelovanje ključnih društvenih skupina.“

Nema komentara:

Objavi komentar